20.07.1994.Višestranačka demokratija je efikasniji način donošenja odluka i ona je primerena modernim društvima. To znači, onaj koji blokira višestranačku demokratiju, on unazađuje društvo, on onemogućava da bolje ideje pobede. Privileguje jedan određeni tip ideja, samo jednu određenu vrstu ideja, samo sa obzirom na predlagača tih ideja, ne vodeći računa o njihovom kvalitetu. To je monopol, kao kada biste imali jednog proizvođača cipela i taj proizvođač cipela ima pravo da svoje cipele prodaje, bez obzira da li su one dobre ili ne. Ne bi bilo tržišta u čovečanstvu kada bi tržište bilo stvar nečijeg ukusa i nečije volje.
02.02.1995.Naša generacija je generacija koja ima ogromnu odgovornost. Naravno, uz tu odgovornost ide velika čast. Mi smo izabrani, mi imamo misiju. Ta misija nama lično, našoj generaciji, ne može da donese nikakvu počast, ne može da donese nikakvo materijalno blagostanje, jer vreme u kome naša generacija deluje je vreme, askeze i vreme odricanja. Samo oni koji su spremni da se odreknu svog ličnog blagostanja, mogu da kažu, mi spadamo u onu generaciju u Srbiji, koja je Srbiju spasila, mi smo ljudi nove politike.
23.05.1997.U novembru prošle godine, otvorili su se prozori i vrata na toj sobi političkog sistema u kome smo i mi proveli sedam ili osam godina kao zatočenici. Kroz te prozore, ušao je svež vazduh. Srbija se iz svog zimskog sna, u sred zime probudila. Naša poruka sa ove Skupštine je ne dozvolite da se ti prozori zatvore, dajte da taj svež vazduh ostane svakodnevnica Srbije, uključimo u proces političkih promena sve one koji su osamdeset osam dana na tom svežem vazduhu slobode zajedno disali sa vama, ne zatvorimo im prozore jer time zatvaramo prozore Srbiji i pogušićemo se u toj Srbiji ako ti prozori budu zatvoreni.
08.08.1997.Kada kažem strategija, onda ne mislim na izborni, ili bilo kakav drugi program. Program je lako napisati, prepisati, naučiti napamet. Pod strategijom se ovde podrazumeva mogućnost realnog aktiviranja određenih resursa. Svaka ozbiljna stranka je svojim dosadašnjom politikom, ljudima koji je čine, poverenjem koje je stekla, u stanju da aktivira određene resurse.
08.08.1997.Srbija nema dovoljno novca i to će biti slućaj najmanje nekoliko narednih godina, a verovatno i kasnije. Ovaj nedostatak može se ublažiti samo višestrukim povećanjem uloge drugih faktora, kao što su lićna energija, znanje, organizacija, brzina reagovanja. Jedini odgovor na manjak energije jeste – ubržano kruženje energije.
08.08.1997.Model permanentne mobilizacije ispoljen tokom protesta, odlikuje se: aktivnim i spontanim učešćem pojedinaca i grupa, koje vezuje isti cilj, a ne ista organizacija; nevinim uspostavljanjem konsenzusa o bitnim poitanjima; otvorenom komunikacijom bez tabu tema, generalizovanjem zahteva tako da opstaju samo oni zahtevi iza kojih se pokazuje opšti interes, visokim stepenom kritičnosti prema liderima, maštovitošću, brzim učenjem, solidarnošću i visokim stepenom brige za druge učesnike.
24.01.2001.Naš cilj je transparentna vlast, providna vlast, staklena vlast. Naš cilj je da se u ovoj zemlji, za svaki dinar koji je uzet od naroda zna šta se sa njim dešava, od onog trenutka kad uđe u budžet, pa do onog trenutka kada dođe do svog krajnjeg korisnika. Finansije su ono polje gde je kontrola najteža, ali i gde je kontrola najvažnija.
03.10.2001.Ja se celog života opredeljujem. Život je, naročito u politici, stalni proces donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti. 'Međutim, ljudi to ne žele. Većina ljudi donese mali broj odluka a ostalo ostavi u nedefinisanom stanju. To ne trpim. Tražim da ljudi budu „za“ ili „protiv“. Oni to doživljavaju kao pritisak. Budim ih iz sna, a oni ne vole da ih neko budi iz tog sna.
04.10.2001.Zahvaljujući planu i jasnoj viziji mi smo uspeli da ovaj narod bez prolivene kapi krvi iz diktature uvedemo u demokratiju. Zahvaljujući jasnom planu i čvrstoj viziji mi ovu zemlju možemo iz najveće ekonomske bede u kojoj se jedna evropska zemlja nalazi da uvedemo u oporavak,u ekonomski razvoj. Ali uvek je važna vizija. Uvek morate da pitate gde ja to idem? Ne da li samo brzo trčim, ne da li trošim energiju, nego da li znam na koji cilj želim da stignem.
04.10.2001.Moramo da promovišemo našu zemlju, naše proizvode, naše uporedne prednosti, mnogo energičnije nego što smo to činili do sada. Ne smemo da se nadamo da će onaj ko želi da zna ko smo mi, to već nekako saznati. U svetlu globalne komunikacije imamo jako mnogo mogućnosti da bez napuštanja svog mesta boravka, preko interneta, preko naših ljudi u inostranstvu, preko putovanja u svet, svaki put budemo ambasadori jedne demokratske Srbije u koju vredi investirati. Jako je važno da jedno lepo, dobro lice Srbije pokazujemo svetu. Jako je važno da ne ružimo našu zemlju. Jako je važno da svoje probleme rešavamo između sebe, da ne pozivamo svet da učestvuje i bude svedok u rešavanju problema kada ih imamo, a svaki normalan narod i sve normalne stranke ih imaju.
05.10.2001.Ja smatram da baviti se politikom znači preuzimati odgovornosti a ne sedeti u crkvama. Moja politička linija je ista već trideset godina: zalažem se za urbano, civilizovano i evropsko društvo a protiv diktature. Ono što me čini drugačijim od ostalih, to je da u Srbiji intelektualci posmatraju i analiziraju pušeći i gunđajući. Ja želim da menjam svet'.
25.10.2001.Hirurg koji vas operiše nije vam baš simpatičan. Simpatičniji vam je onaj lekar koji vas uverava da ste u odličnom stanju, da operacija nije potrebna, da ćete ozdraviti pijući čajeve. Želim da ljudi uvažavaju moj rad, ne da me vole. Cilj mi je da se vlast u Srbiji meri po tome šta je od postoječih realnih šansi svojim trudom i veštinom iskoristila za zemlju, a ne po tome kako lepo priča, udvara se narodu i kakve dobre namere ima.
15.01.2002.Tajna uspeha leži u investiranju u obrazovanje, kao što to rade u razvijenim zemljama. Dakle, ne prvo u tehnologiju i mašine. To dolazi kasnije, sa obučenim i obrazovanim ljudima. S obzirom na to da mi kasnimo sa reformama, jedini način da nadomestimo taj nedostatak je nelinearni, skokovit razvoj, a baza za to je obrazovanje. Edukacija, trening, znanje osnovni su pokretači razvoja '.
tribina Srbija na dobrom putuNema spavanja. Ne možete vi da budete svetski prvaci a da spavate. Spavajte pet, šest sati šta vam više treba da spavate. Spavaćete kad budete u penziji. Penzioneri mogu da spavaju. Ako niste u penziji nemojte da spavate. I to je dobro za liniju. Nema subota, nedelja, praznici. Ako hoćete da postignete neki veliki cilj, nema praznovanja. Nema ono - ima 170 slava u Srbiji godišnje. Slavićemo kada pobedimo. Ne možemo mi da pobedimo a da u vreme treninga slavimo.
tribina Srbija na dobrom putuMi smo spremni još više da radimo, još više da se trudimo, ali morate i vi da nam pomognete. Morate i vi da se umijete hladnom vodom, ako ne pomaže da se istuširate hladnom vodom, da zavrnete rukave, da počistite svoju kuću, i bukvalno i u prenetom značenju, da uvedete red tu gde živite, gde radite, da uspostavite merila kvaliteta, merila rezultata, merila odgovornosti.
12.01.2003.Ja sam na poslu na kojem me interesuju Indijanci, a ne poglavice. Potrebni su mi ljudi koji će da urade posao. Mogu nekoga da prihvatim i ako je desničar i ako je levičar, ako je monarhista ili republikanac zato što se u ovoj fazi postavljaju temelji, a ne farba se fasada. Tu estetika nije toliko bitna. Nevažno je da li je neko malo na ovu ili onu stranu; ako je stručan, ako je pošten, ako je vredan i ako može da uradi konkretan posao – dragocen mi je.
20.02.2003.Razlika između etike i morala je vrlo bitna. Ono što je dobro za jedan narod je etika. Moral je pitanje namera, da ja kažem - ja mislim da je to dobro i ja ću to da radim, jer su moji motivi dobri. Za to što će se na kraju desiti katastrofa, ja nisam kriv, ja sam to uradio iz dobrih namera. Ja to prezirem. Mislim da je to izgovor slabijih. Mene ne interesuju namere. Mene interesuju posledice. Svako ima dobre namere i mislim da je to stvar pristojnosti. Ja nemam nameru da diskutujem o nečijim namerama. Podrazumevam da svako ima dobre namere. Ali to je toliko trivijalno, da me ne interesuje. Mene interesuje šta sledi iz toga. Ako ne sledi neka posledica koja je korisna za mene, dobre namere me ne interesuju.
20.02.2003.Karakteristika nacionalizma njegova supstancijalnost, da se odnosi na neku etničku ili neku drugu pripadnost, da je statičan, da polarizuje, da nije komunikativan, da ne može da se uključi u konkurenciju, u razmenu što je uslov za uspeh u modernom društvu, nego je on zapravo karakterističan za statična društva i za zauzimanje pozicija i busija u statičnim društvima.
20.02.2003.Ako kolektivni identitet baziramo na nečem modernom obliku kao što je patriotizam, onda ćemo umesto etiku namera imati etiku odgovornosti i gde ćemo praktično umesto da obrazlažemo šta smo mi hteli, da obrazlažemo zašto su ti rezultati takvi kakvi jesu, i da umesto da držimo moralne govore da smo mi dobri i kakva sve prava imamo, vršićemo detaljne analize koliko šansi, sve to što mi želimo, ima da uspe. I onda ćemo polagati odgovornost za posledice, a nećemo tražiti opravdanje za motive. I to je ogromna razlika.
Nezgoda je u tome što Srbija nema vremena za popravne ispite. Ako posle ovogodišnjih izbora ne dobije efikasan i modernizovan politički sistem, čekaju je neizvesnost i dalje siromašenje. Srbija stoji pred imperativom modernizacije i reformi. Zbog toga, osnovno pitanje nije ko će pobediti, nego ko je u stanju da pokrene zemlju sa mrtve tačke. To, dakle, nije pitanje stranaka i ličnosti, već pitanje strategije.
Ne mislimo šta želimo 2002. Mislimo o tome šta želimo 2050., kada ćemo biti mrtvi. Da li želimo da iza nas ostanu rezultati na koje će naša deca biti ponosna, ili neuspesi, kojih će se stideti. Mi danas, hteli to ili ne, radimo na vlastitom spomeniku. Na njemu će nešto pisati: ta generacija je izvukla zemlju iz krize. Ili, bili su beznačajni i beskorisni.
05.05.1990.Politička scena u Jugoslaviji sve više podseća na cirkuski šator. Gutači plamena tu se nadmeću sa krotiteljima zverinja, a priučene akrobate prevrću se u vazduhu, glumeći lakoću i spontanost. Na onim delovima političke pozornice gde se odvija predizborna kampanja publika ne stigne ni da zatvori usta od silnih uzbuđenja koja se smenjuju u sve luđem ritmu. Da bi privukli pažnju i simpatije, naši politički iluzionisti spremni su čak i na to da zapale pravu vatru, puste na scenu prave zveri, i uklone sigurnosnu mrežu ispod žice po kojoj idu. Malim majstorima neophodne su velike numere, jer je odvažnost, a ne znanje, njihov glavni adut.
11.02.1991.Moramo se baviti konkretnim stvarima, moramo podeliti konkretne odgovornosti. Ljudi koji su dobili na izborima moraju da ponesu težinu te pobede i moraju pred svima nama da kažu šta nameravaju, i to kvantitativno, da bi posle tri ili šest meseci ili posle godinu dana znali da su svoja obećanja ispunili. Obećanja koja se ne mogu kvantifikovati, koja se mogu samo porediti sa nekim drugim obećanjima, koja mogu biti lepša od njih ili uverljivija od njih, ipak su samo obećanja.
27.02.1992.Mislim da je inicijativa Demokratske stranke, pod sloganom: »Stavite svoj potpis, Vašim potpisom možete da spasite Srbiju«, proistekla iz ovog osećanja da je Srbiji potrebno nešto novo. I, mislim da je ova vlast, mislim da je ovaj predsednik koji tu vlast otelotvoruje na apsolutan način, da je on prepreka, i da svaki dan Srbija sa njim gubi po jedan dan.
18.03.1993.Država je dužna da štiti građane. Odnos između građana spada u građansko pravo, dakle, kada građani sklapaju ugovore i kada overavaju kod suda, to je jedna stvar.Kada građani komuniciraju i kada dolaze u odnos sa pravnim licima,onda je to druga stvar. Ta pravna lica moraju da budu registrovana na neku delatnost, moraju svoje poslovanje da podvrgavaju nekoj kontroli. Državni organi su dužni da kada vide da je veliki broj građana svoju štednju, svoj novac, svoju sudbinu, stavio u ruke takvim pravnim licima da striktno i svakodnevno proveravaju poslovanje tih firmi. Kada se sutra desi sa nekom drugom sličnom organizacijom i kada usmesto 500 hiljada ljudi bude 5 miliona ljudi oštećeno, onda će biti kasno da kaže – to su strane službe, interpol, zavera. Lako je biti pametan kada se čitava stvar završi.
24.05.1994.Mi imamo mešavinu kapitalizma i socijalizma, ali ne na dobar način. Ne na takav način da pozitivne elemente socijalizma ujedinimo sa pozitivnim elementima kapitalizma, nego tako da negativne elemente socijalizma ujedinimo sa negativnim elementima kapitalizma. Negativni elementi socijalizma su nepostojanje odgovornosti za svojinu. To da direktor društvenog preduzeća ne odgovara ni svojim parama ni svojim položajem za svoje pogrešne odluke.
24.05.1994.Odgovornost za svojinu očigledno ne može da postoji ako postoji društvena svojina. To je dokazalo 50 godina istorije ovog društva, a pogotovo pokazuju dve poslednje godine gde je društvena svojina fasada za najveće pljačke. Društvena svojina je gora od divlje privatizacije koja se dešavala u poslednje dve godine. Jer, u toj divljoj privatizaciji ljudi su za male pare postajali vlasnici preduzeća, a oni ta preduzeća nisu odneli u inostranstvo. Društvena svojina služi kao fasada za privatizaciju kapitala, ne fabrike, fabrika ostaje, zidovi ostaju, mašine ostaju, ali društvena svojina je protočni bojler kroz koji novac odlazi u inostranstvo. Društvena svojina je najveći vid pljačke i zloupotrebe koji je u istoriji čovečanstva postojao.
20.07.1994.Višestranačka demokratija je efikasniji način donošenja odluka i ona je primerena modernim društvima. To znači, onaj koji blokira višestranačku demokratiju, on unazađuje društvo, on onemogućava da bolje ideje pobede. Privileguje jedan određeni tip ideja, samo jednu određenu vrstu ideja, samo sa obzirom na predlagača tih ideja, ne vodeći računa o njihovom kvalitetu. To je monopol, kao kada biste imali jednog proizvođača cipela i taj proizvođač cipela ima pravo da svoje cipele prodaje, bez obzira da li su one dobre ili ne. Ne bi bilo tržišta u čovečanstvu kada bi tržište bilo stvar nečijeg ukusa i nečije volje.
02.02.1995.Naša generacija je generacija koja ima ogromnu odgovornost. Naravno, uz tu odgovornost ide velika čast. Mi smo izabrani, mi imamo misiju. Ta misija nama lično, našoj generaciji, ne može da donese nikakvu počast, ne može da donese nikakvo materijalno blagostanje, jer vreme u kome naša generacija deluje je vreme, askeze i vreme odricanja. Samo oni koji su spremni da se odreknu svog ličnog blagostanja, mogu da kažu, mi spadamo u onu generaciju u Srbiji, koja je Srbiju spasila, mi smo ljudi nove politike.
09.03.1996.Mi možemo da preporodimo Srbiju ako otklonimo prepreku koja se zove režim Slobodana Miloševića. Mi znamo tajnu Srbije, a tajna Srbije je-ako bude ujedinjena pobediće. Razjedinjenost je fatalna za Srbiju. Razjedinjenost je uvek u istoriji bila fatalna za Srbiju. Milošević vlada tako što je razjedinio Srbiju. Mi ćemo Srbiju uspraviti tako što ćemo je ujediniti. Prvi korak ka ujedinjenju Srbije mora da bude ujedinjenje opozicije.
02.03.1996.Demokratska patriotska vlast odlikuje se time što što daje rezultate za svoje građane i svoj narod. Njena snaga je u njenim rezultatima. Despotska vlast odlikuje se snagom režima, njena snaga je u jačini režima. Njeni rezultati su u broju policajaca. Ovaj režim je nedemokratski jer njemu je najvažnije da on bude stabilan a nije mu važno da li ima neke rezultate za građane. I zaista u Srbiji nikada režim nije bio jači a Srbija istovremeno slabija. Nikada Srbija nije bila slabija kao zemlja, nikada mi nismo bili bespomoćniji kao narod, nego za vreme Slobodana Miloševića koji je uspostavio najjači režim od kada Srbija postoji.
02.03.1996.Nama treba hrabro vođstvo koji će imati viziju za budućnost ovog naroda. Naš jedini put jeste napred. Mi smo u tunelu, nazad ne možemo, mi možemo samo napred. A napred znači učiniti našu zemlju ponovo konkurentnom na svetskom tržištu, učiniti našu privredu ponovo privredom koja proizvodi dobro, kvalitetno, jevtino, čiji proizvodi mogu da konkurišu proizvodima Turske, Rumunije, Rusije i Ukrajine, da naš rad ponovo nešto vredi.
23.05.1997.U novembru prošle godine, otvorili su se prozori i vrata na toj sobi političkog sistema u kome smo i mi proveli sedam ili osam godina kao zatočenici. Kroz te prozore, ušao je svež vazduh. Srbija se iz svog zimskog sna, u sred zime probudila. Naša poruka sa ove Skupštine je ne dozvolite da se ti prozori zatvore, dajte da taj svež vazduh ostane svakodnevnica Srbije, uključimo u proces političkih promena sve one koji su osamdeset osam dana na tom svežem vazduhu slobode zajedno disali sa vama, ne zatvorimo im prozore jer time zatvaramo prozore Srbiji i pogušićemo se u toj Srbiji ako ti prozori budu zatvoreni.
24.05.1997.Naš veliki zadatak je da pokrenemo Srbiju, da pobedimo u Srbiji, da bi Srbija pobeđivala. Ima li većeg i sjajnijeg, ima li časnijeg zadatka nego reći mi smo učestvovali u pokretanju jedne velike, jedne časne, jedne ponosne zemlje koja je sedamdeset godina spavala, mi smo je iz sna probudili, mi smo onaj kolektivni princ koji je poljubio trnovu Ružicu i iz sna je probudio koji može da je pokaže svetu i da kaže, pogledajte kako je mlada, kako je vitalna, kako je lepa naša Srbija. To je naš veliki zadatak ove godine.
08.08.1997.Kada kažem strategija, onda ne mislim na izborni, ili bilo kakav drugi program. Program je lako napisati, prepisati, naučiti napamet. Pod strategijom se ovde podrazumeva mogućnost realnog aktiviranja određenih resursa. Svaka ozbiljna stranka je svojim dosadašnjom politikom, ljudima koji je čine, poverenjem koje je stekla, u stanju da aktivira određene resurse.
08.08.1997.Srbija nema dovoljno novca i to će biti slućaj najmanje nekoliko narednih godina, a verovatno i kasnije. Ovaj nedostatak može se ublažiti samo višestrukim povećanjem uloge drugih faktora, kao što su lićna energija, znanje, organizacija, brzina reagovanja. Jedini odgovor na manjak energije jeste – ubržano kruženje energije.
09.08.1997.Da bi savladala prepreke za ulazak na svetsko tržište, Srbija mora da stavi u pogon sve raspoložive potencijale. Ti potencijali su pretežno subjektivni: ljudska energija, poboljšanje organizacije, ubrzano sticanje kvalifikacija. Kada kažem da stavi u pogon, onda mislim doslovno - veliki broj pojedinaca i grupa velikom brzinom obavlja veliki broj aktivnosti, u svim delovima društva.
08.08.1997.Model permanentne mobilizacije ispoljen tokom protesta, odlikuje se: aktivnim i spontanim učešćem pojedinaca i grupa, koje vezuje isti cilj, a ne ista organizacija; nevinim uspostavljanjem konsenzusa o bitnim poitanjima; otvorenom komunikacijom bez tabu tema, generalizovanjem zahteva tako da opstaju samo oni zahtevi iza kojih se pokazuje opšti interes, visokim stepenom kritičnosti prema liderima, maštovitošću, brzim učenjem, solidarnošću i visokim stepenom brige za druge učesnike.
08.12.1997.Igrajući na kartu straha i nesigurnosti, oni pokušavaju da zaustave normalan razvoj zemlje. Naravno, teorija ugroženosti, koja danas dominira u politici, sjajan je instrument vladavine. Ako smo zaista ugroženi sa svih strana, onda nema ni reformi, ni demokratije, nego samo čvrsta ruka i borba za goli opstanak.
04.11.1998.Velika teškoća onoga što zovem novi početak za Srbiju sadrži se u činjenici da politički projekat modernizacije nema takvu emocionalnu privlačnost kao klasične ideologije koje treba da zameni. Te ideologije raspolažu demagoškim arsenalom usavršavanim nekoliko vekova. nije lak posao da se iz magnetnog polja njihove demagogije otrgnu realni nacionalni i socijalni problemi i da se podrvrgnu tretmanu racionalne politike.
Deset godina ovom zemljom vladaju najgori, deset godina ovom zemljom vlada bruka i sramota, deset godina nas je stid da budemo građani ove zemlje, nemamo razloga, kada njih sklonimo ponovo ćemo biti veliki, ponovo ćemo biti ponosni, samo nam malo treba. Oni su jedna mehanička prepreka na našem putu, zajedničkom snagom sklonićemo ih sa tog puta. Oni za nas više nisu vlast, oni su jedna banda uzurpatora koji još uvek ne znaju da su smenjeni.
13.09.2000.Izgleda da je patriotizam najperspektivnija privredna grana kod nas, ali monopolska i rezervisana isključivo za malu grupu. Mi nemamo nameru da se sa njima takmičimo u patriotizmu, jer za nas patriotizam nije puna usta domovine i puni džepovi stranih valuta, nego je za nas patriotizam ono od čega živimo, stanje i položaj nacije.
25.01.2001.Posle 5. oktobra Srbija je uzela svoju sudbinu u svoje ruke. Ovo što mi danas radimo, konstituisanje demokratske vlade, možemo u simboličnom smislu da smatramo 6. oktobrom. Ova vlada danas dobija mandat koji nam je dao narod na ulicama Srbije, mandat za promene. Onoga dana kada zaboravimo taj mandat i kada pomislimo da smo dobili mandat da vladamo, toga dana smo izgubili. Taj gubitak bio bi mnogo veći nego samo gubitak vlasti. To bi bio gubitak časti, to bi bio gubitak istorije.
24.01.2001.Naš cilj je transparentna vlast, providna vlast, staklena vlast. Naš cilj je da se u ovoj zemlji, za svaki dinar koji je uzet od naroda zna šta se sa njim dešava, od onog trenutka kad uđe u budžet, pa do onog trenutka kada dođe do svog krajnjeg korisnika. Finansije su ono polje gde je kontrola najteža, ali i gde je kontrola najvažnija.
27.01.2001.Za mene je patriotizam to da moja deca ostanu da žive u mojoj zemlji i da govore svoj jezik kao maternji, a ne da moraju da idu po belom svetu, trbuhom za kruhom. Patriotizam je to da cene moju zemlju i da ja sa svojim pasošem mogu ponosno da idem preko bilo koje granice. Za taj patriotizam će se ova vlada zalagati, i mi smo, nemojte sumnjati u to, u ovom smislu velike patriote.
03.10.2001.Ja se celog života opredeljujem. Život je, naročito u politici, stalni proces donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti. 'Međutim, ljudi to ne žele. Većina ljudi donese mali broj odluka a ostalo ostavi u nedefinisanom stanju. To ne trpim. Tražim da ljudi budu „za“ ili „protiv“. Oni to doživljavaju kao pritisak. Budim ih iz sna, a oni ne vole da ih neko budi iz tog sna.
04.10.2001.Zahvaljujući planu i jasnoj viziji mi smo uspeli da ovaj narod bez prolivene kapi krvi iz diktature uvedemo u demokratiju. Zahvaljujući jasnom planu i čvrstoj viziji mi ovu zemlju možemo iz najveće ekonomske bede u kojoj se jedna evropska zemlja nalazi da uvedemo u oporavak,u ekonomski razvoj. Ali uvek je važna vizija. Uvek morate da pitate gde ja to idem? Ne da li samo brzo trčim, ne da li trošim energiju, nego da li znam na koji cilj želim da stignem.
04.10.2001.Moramo da promovišemo našu zemlju, naše proizvode, naše uporedne prednosti, mnogo energičnije nego što smo to činili do sada. Ne smemo da se nadamo da će onaj ko želi da zna ko smo mi, to već nekako saznati. U svetlu globalne komunikacije imamo jako mnogo mogućnosti da bez napuštanja svog mesta boravka, preko interneta, preko naših ljudi u inostranstvu, preko putovanja u svet, svaki put budemo ambasadori jedne demokratske Srbije u koju vredi investirati. Jako je važno da jedno lepo, dobro lice Srbije pokazujemo svetu. Jako je važno da ne ružimo našu zemlju. Jako je važno da svoje probleme rešavamo između sebe, da ne pozivamo svet da učestvuje i bude svedok u rešavanju problema kada ih imamo, a svaki normalan narod i sve normalne stranke ih imaju.
05.10.2001.Ja smatram da baviti se politikom znači preuzimati odgovornosti a ne sedeti u crkvama. Moja politička linija je ista već trideset godina: zalažem se za urbano, civilizovano i evropsko društvo a protiv diktature. Ono što me čini drugačijim od ostalih, to je da u Srbiji intelektualci posmatraju i analiziraju pušeći i gunđajući. Ja želim da menjam svet'.
25.10.2001.Hirurg koji vas operiše nije vam baš simpatičan. Simpatičniji vam je onaj lekar koji vas uverava da ste u odličnom stanju, da operacija nije potrebna, da ćete ozdraviti pijući čajeve. Želim da ljudi uvažavaju moj rad, ne da me vole. Cilj mi je da se vlast u Srbiji meri po tome šta je od postoječih realnih šansi svojim trudom i veštinom iskoristila za zemlju, a ne po tome kako lepo priča, udvara se narodu i kakve dobre namere ima.
31.12.2001.Pošto je zemlja u teškom stanju, taj posao nije prijatan i podrazumeva bolne rezove. Kao u ratnoj hirurgiji, operacija bez odgovarajuće anestezije. Ali ta operacija vodi ozdravljenju. Uspećemo ako ljudi shvate i poveruju da vlada radi najprofesionalnije što ume, da saoseća sa bolom koji nužno prati reforme. Nema bezbolnih reformi, kao što nema bezbolnog porođaja.
15.01.2002.Tajna uspeha leži u investiranju u obrazovanje, kao što to rade u razvijenim zemljama. Dakle, ne prvo u tehnologiju i mašine. To dolazi kasnije, sa obučenim i obrazovanim ljudima. S obzirom na to da mi kasnimo sa reformama, jedini način da nadomestimo taj nedostatak je nelinearni, skokovit razvoj, a baza za to je obrazovanje. Edukacija, trening, znanje osnovni su pokretači razvoja '.
tribina Srbija na dobrom putuNema spavanja. Ne možete vi da budete svetski prvaci a da spavate. Spavajte pet, šest sati šta vam više treba da spavate. Spavaćete kad budete u penziji. Penzioneri mogu da spavaju. Ako niste u penziji nemojte da spavate. I to je dobro za liniju. Nema subota, nedelja, praznici. Ako hoćete da postignete neki veliki cilj, nema praznovanja. Nema ono - ima 170 slava u Srbiji godišnje. Slavićemo kada pobedimo. Ne možemo mi da pobedimo a da u vreme treninga slavimo.
tribina Srbija na dobrom putuMi smo spremni još više da radimo, još više da se trudimo, ali morate i vi da nam pomognete. Morate i vi da se umijete hladnom vodom, ako ne pomaže da se istuširate hladnom vodom, da zavrnete rukave, da počistite svoju kuću, i bukvalno i u prenetom značenju, da uvedete red tu gde živite, gde radite, da uspostavite merila kvaliteta, merila rezultata, merila odgovornosti.
tribina Srbija na dobrom putuJa mogu da vam obećam demagoški bilo šta ali iz iskustva istorijskog vam kažem: nikada više se devedeseta vratiti neće, mi smo deset godina stariji, siromašniji, propaliji i to je cena naše gluposti i naše neodgovornosti. I ja jedino želim da mi to nikada više u istoriji ne ponovimo.
16.08.2002.Reforme su mešavina psihologije i materijalnih uslova; psihologija je u toj mešavini bar pedeset odsto! Uzmimo za primer fudbal: svi imamo pluća, dve noge, svi znamo da trčimo... ali zašto su Brazilci bolji, recimo, od Zambije? Postoji volja, disciplina, taktika... i kad sve to prenesemo na države - vidimo da je taj voljni momenat bitniji od materijalnog.
11.10.2002.Postoji kontinuitet jedne velike ideje, ideje o večnom miru, kako ju je Imanuel Kant u Evropi formulisao i postoji problem realizacije ove velike ideje. Ima mnogo razumnih ljudi u Evropi, ali je u njoj bilo veoma malo razuma u toku poslednja dva veka. Između velike ideje i njene realizacije postoji jaz i zadatak svake generacije je da ovaj jaz na razuman način premošćava.
21.12.2002.Nije stvar u tome da nemci imaju uticaja na mene, već da ja imam uticaja u Nemačkoj i da to treba da bude aktivirano. Ako ikakvog smisla ima što sam trpeo pogrde ovih poslednjih desetak godina, onda je smisao u tome da ja u Nemačkoj imam veliki kredibilitet i da to vlada i ljudi u Nemačkoj cene.
01.01.2003.Do 5.oktobra duhovni stav je bio “samo da ne bude gore”, dok se masovno strepelo da sutra može biti gore nego danas. Taj stav smo promenili posle 5.oktobra, ali se preterano ide u nezadovoljstvo zbog neispunjenih očekivanja. Ali, uvek se postavlja pitanje boljeg sutra. Želeo bih da da ljudi počnu da veruju da sutra može da bude bolje nego danas. Moja filozofija srpske istorije da smo izgubili ceo 20.vek, i uveren sam da 21.vek može da da bude vek naših postignuća.
12.01.2003.Ja sam na poslu na kojem me interesuju Indijanci, a ne poglavice. Potrebni su mi ljudi koji će da urade posao. Mogu nekoga da prihvatim i ako je desničar i ako je levičar, ako je monarhista ili republikanac zato što se u ovoj fazi postavljaju temelji, a ne farba se fasada. Tu estetika nije toliko bitna. Nevažno je da li je neko malo na ovu ili onu stranu; ako je stručan, ako je pošten, ako je vredan i ako može da uradi konkretan posao – dragocen mi je.
01.02.2003.Da vas podsetim, mi smo obnovili rad Demokratske stranke jer smo želeli jednu modernu, evropsku, demokratsku Srbiju. I danas, sasvim sigurno u delovanju demokratske stranke svi nepristrasni ljudi prepoznaju tu misiju. I vide da gde god mi delujemo, da tu postoji akcija, da tu postoji napor, da smo mi marljivi u pokušaju da ubrzamo istoriju jer je ona bila nepravedno u ovom našem regionu zaustavljena jedno vreme, da smo bili gurnuti u jedan slepi kolosek i kao region i kao nacija i sada treba da se vratimo u istoriju.
01.02.2003.Danas su u Srbiji sve oči uprte ka Demokratskoj stranci, ja ponavljam ono što sam svaki put ponovio ovim povodom – pomirite se s tim da ako uspemo drugi će biti zaslužni, ako ne uspemo mi ćemo biti odgovorni. I zbog toga, potrudite se da uspemo jer ako ne uspemo niko neće sprati odgovornost sa ove generacije koja je imala tako veliku šansu a u toj generaciji će biti akcenat na Demokratsku stranku kao onog najodgovornijeg u ovom društvu.
21.02.2003.Vrlo malo srpskih političkih programa počiva na modernom konceptu politike, ali imate mnogo, mnogo onih koji počivaju na kombinaciji poezije i verskih propovedi i zbog toga mi nismo baš bili preterano uspešni, jer jedno je držati zapaljive govore i obaraćati se emocijama, a drugo je planirati jednu ozbiljnu državnu politiku.
20.02.2003.Razlika između etike i morala je vrlo bitna. Ono što je dobro za jedan narod je etika. Moral je pitanje namera, da ja kažem - ja mislim da je to dobro i ja ću to da radim, jer su moji motivi dobri. Za to što će se na kraju desiti katastrofa, ja nisam kriv, ja sam to uradio iz dobrih namera. Ja to prezirem. Mislim da je to izgovor slabijih. Mene ne interesuju namere. Mene interesuju posledice. Svako ima dobre namere i mislim da je to stvar pristojnosti. Ja nemam nameru da diskutujem o nečijim namerama. Podrazumevam da svako ima dobre namere. Ali to je toliko trivijalno, da me ne interesuje. Mene interesuje šta sledi iz toga. Ako ne sledi neka posledica koja je korisna za mene, dobre namere me ne interesuju.
20.02.2003.Karakteristika nacionalizma njegova supstancijalnost, da se odnosi na neku etničku ili neku drugu pripadnost, da je statičan, da polarizuje, da nije komunikativan, da ne može da se uključi u konkurenciju, u razmenu što je uslov za uspeh u modernom društvu, nego je on zapravo karakterističan za statična društva i za zauzimanje pozicija i busija u statičnim društvima.
20.02.2003.Ako kolektivni identitet baziramo na nečem modernom obliku kao što je patriotizam, onda ćemo umesto etiku namera imati etiku odgovornosti i gde ćemo praktično umesto da obrazlažemo šta smo mi hteli, da obrazlažemo zašto su ti rezultati takvi kakvi jesu, i da umesto da držimo moralne govore da smo mi dobri i kakva sve prava imamo, vršićemo detaljne analize koliko šansi, sve to što mi želimo, ima da uspe. I onda ćemo polagati odgovornost za posledice, a nećemo tražiti opravdanje za motive. I to je ogromna razlika.